CROSTOJKOVIC

"ZLOČINAČKA ORGANIZACIJA" HDZ NUDI ANTIKRIMINALNI PROGRAM U HRVATSKOJ?

Vrijeme i prostor za čovjeka je određeno jer čovjekova misao kreće se usporeno i površno. I zbog toga što čovjek je većinom determiniran, odluke u mišljenjima donose oni važniji koji u rukama imaju vlast.

Koliko god to apsurdno zvučalo, ni nakon sedamnaest godina hrvatska nacija nema državu. (1989. – 2006.) Gotovo pola stoljeća hrvatsko je stanovništvo (prije toga) bilo prisiljeno živjeti u komunističkom društvu. Franjo Tuđman, bivši partizan i general JNA, te onda i osnivač HDZ-a (Hrvatske demokratske zajednice) izvukao iz pučke mašte, mitologije ili predaje oživljenu nacionalističku ideju – poput Adolfa Hitlera, antisemitizam.

Taj „veliki predsjednik“ javno je, i to s ponosom izjavio: „kako je sretan što mu žena nije Židovka ni Srpkinja!“ Pa je onda naknadno svoje antisemitske i rasističke izjave morao brisati iz svojih knjiga, da bi se one mogle objaviti u inozemstvu (USA). Iz današnje perspektive gledano – da je ovakva „Hrvatska“ stvarana samo za 200-tinjak HDZ-ovih obitelji.

Tuđman je ozakonio pljačku stoljeća, tzv. „pretvorbu“ radničke, tj. državne imovine, po njegovoj direktivi i napucima, zajedno sa svojim tajkunima, oni ostavili su hrvatske građane osiromašenim.

Mile Ćuk, bivši šofer, funkcionirao je najprije kao osobni tjelohranitelj Franje Tuđmana, potom mu je dodijeljen kancelarijski posao, po prijedlogu ravnatelja SZUP-a Josipa Manolića (HDZ), Ćuk postaje načelnik bjelovarskog SZUP-a. Iako je Ćuk imao samo svršenu osnovnu školu i dva razreda zidarske škole (tzv. ŠUP-a), koju je vanredno pohađao, uz rad. Njegova obitelj bila je vrlo siromašna. Obitelj Ćuk je doselila iz Buškog Blata kod Rame (BiH), u naselje Rovišće, koje se nalazi na cesti Bjelovar – Zagreb. Od Bjelovara je udaljeno prema zapadu 12 kilometara, od Rovišća do Zagreba ima oko 70 kilometara. U „Domovinskom ratu“ Mile Ćuk je postao pravi bogataš, staru blatnjavu kuću je pretvorio u velebnu vilu, izgradivši i druge objekte i gospodarske zgrade. Imovina Mile Ćuka (HDZ) vrijedna je sada oko 10 milijuna eura. Rovišće se nalazi na nadmorskoj visini 118 m kod željezničke stanice, a dalje prema sjeveru oko 120 do 140 metara. Geografski mu je položaj 45°56' sjeverne širine, a 16°44' istočne duljine po Grenwichu. Mjestance do Rovišća nalazi se Žabjak u koji su doselili Ćukovi zemljaci iz Rame, Markešići, i oni su postali kumovi.

Markešići su dobili razne dužnosti. Tako je kum Luka Markešić (HDZ) postao zamjenik načelnika Policijske uprave Bjelovar, on je sudjelovao u likvidaciji srpskih civila, oficira JNA i određenih Hrvata. Naselje Rovišće (danas je općina) leži na izdanku Bilogore koji se pruža od sjevera prema jugu. Padine izdanka dobre su oranice. U dolinama, uz rijeke i potoke, prostiru se livade i pašnjaci. Zbog ovakvog prirodnog položaja stanovnici su se oduvijek ovdje doseljavali radi bavljenja ratarstvom i stočarstvom.

U Rovišću, danas u tom kraju ostalo je sve isto – jedino su se Ćukovi i Markešićevi obogatili. Ćuk je promoviran u generala i imenovan šefom Tuđmanovih „pretorijanaca“ nad predsjedničkom gardom. U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji je godinama igrao ulogu neslužbenog bjelovarskog gubernatora, postavljajući svoje ljude, i miješajući se u politička zbivanja unatoč svojoj visokoj vojnoj funkciji.

Mile Ćuk postao je zagovaratelj genocida, kao nečeg po njemu pozitivnog, pa su njegovi ljudi to i provodili u praksi, rušili su tuđe kuće i ubijali … Vojna i policijska akcija čišćenja terena na „Bilogori“, u istočnom dijelu Slavonije, zvala se „Otkos 10“. Što dokazuje se, da je to bila akcija kao dio zvjerstva nad civilima srpske nacionalnosti.

Prve velike obitelji počele su nicati završetkom „Domovinskog rata“, tako je iz garaže Zdravko Pevec i Višnja (HDZ) postali su pravi vlasnici trgovačkih lanaca „Pevec“. Prije toga ta obitelj bavila se je sađenjem paprike i krumpira. Zdravko Pevec radio je u Tvornici traktora „Tomo Vinković“, i u Ljevaonici Bjelovar, a uz rad je završio višu strojarsku školu. Višnja Pevec radila je u „Bjelovarskom vrtu“. Tvrtka „Pevec“ sada ima oko tisuću zaposlenih. Jedan centar „Pevec“ je izgorio u požaru na Radićevom trgu u Bjelovaru, 26. studenog 2002. godine. Poslije toga Pevec je poslovanje proširio i na transportu, kupio je za vozni park i 50-tak kamiona šlepera, licenciranih za međunarodni promet.

Isto tako u Hrvatskoj, šofer Luka Rajić (HDZ) zaposlen u „Dukatu“ Zagreb, postao je jedan od bogataša čija imovina vrijedi 200-tinjak milijuna eura. Iza Luke Rajića stoji rođak Borislav Škegro (HDZ), bivši ministar financija RH. Naime, hrvatski veleposlanik u BiH, Damir Zorić te Milan Kovač i Borislav Škegro, bili su članovi Nadzornog odbora Hrvatskog mirovinskog osiguranje iz kojega je isisan veliki dio novca. Bili su umiješani i u prodaju „Večernjeg lista“.

Dok su radnicima „Name“ zatvarali robne kuće i blokirali promet u Hrvatskoj, ratno profiterstvo je cvalo, bilo to i u „crnoj trgovini“. HDZ-ova vlada po završetku svog mandata 1999. godine, obećala je 2000 Kuna plaće tisućama radnika „Name“ u roku sedam dana iz državne blagajne, kako bi smirila štrajk uposlenika. Poslije toga Vlada je preuzela 75 % „Naminih“ dionica. Danas su poslovni prostori „Name“ preimenovani u trgovine „Konzum“, kojih je većinski vlasnik Ivica Todorić. U sjeni crvenog totalitarizma, nastao je divlji kapitalizam.

Da se i ne spominje Josip Gucić (HDZ), Miroslav Kutle (HDZ), Ivan Katavić (HDZ), i ostali … Koji je apsurd, dok danas obični građanin neplati potrošenu struju, oni mu je iskopče, taj dug ne oprosti se. A predsjednik Vlade Ivo Sanader (HDZ) u ime države oprosti dug Vladi Zecu od 300 milijuna Kuna, te još obećava narodu antikriminalni program.

U Bjelovaru, 13. 02. 2006.

Branko Stojković

ŠTITONOŠA br. 7

RASPAD HRVATSKE PRED VRATIMA EVROPE

Kako i s kim bi se hrvatska privreda trebala sad najbrže povezati kako bi preskočila sve širi jaz što je dijeli od suvremenog i znanstvenog svijeta.

Bez obzira na to kakve su diplomatske mogućnosti da se uključimo u "Evropsku uniju", ne možemo biti izvan tehnološke Evrope.

Hrvatsko društveni privredni ambijent opterečen je još mnogim političkim predrasudima i barijerama.

No, put u "Evropsku uniju" treba voditi bez iluzija da se učlanjenjem u EU rješava naša tehnološka zaostalost, te da ćemo time dobiti neke projekte i novce iz zajedničkih "Evropskih fondova".

U Evropi biti ćemo najtjesnije vezani uz trgovinsku razmjenu i cirkulaciju ljudima i idejama, uz to morat ćemo joj pridonositi. Neradnici Evropi ne trebaju.

Kroz tržišnu orjentaciju i interese radnih poduzetnika, samo tako stvarat će se organizacija ekonomskog instrumentarija - koji će biti Evropski.

Evropska nija, nije više tako lak partner, iako s pravom ona zahtjeva norme i principe. Ili bolje rečeno određene ciljeve.

Zapad neće rješavati naše probleme: nezaposlenost, sve je to mnogo slikovitije i ilustriranije statističkim podacima.

Hrvatska je veliki uvoznik, i to svih proizvoda, a ponajviše hrane. U tom pogledu nemožemo se usporediti, ni pohvaliti sa našim izvozom. Kako da se prilagodimo, a još uvijek je u Hrvatskoj koji neće raditi.

Hrvatska ne može pratiti nove revolucijonarne trendove, i tehnološke metode. Koliko je takvo evropsko "stizanje i prestizanje" održivo, i novi, kvalitetniji, skok u nagrađivanju produktivnosti rada? I usmjeriti se na pravce razvoja, od svih grana industrije.

U Evropskoj uniji nema igre skrivača, između korupcije i policije... A što je još gore, igralo bi se na pogrešnu kartu.

Evropske su integracije pojam koji u hrvatskom jeziku obuhvaća sve pravce institucionalne, gospodarske, političke,.., u suradnji i integraciji država na evropskom kontinentu.

Ta ideja o jednoj Evropi javila se je u različitim oblicima tijekom povijesti. Evropska je unija udruženje država koje rade na postizanju zajedničkih ciljeva, definiranih u Ugovoru koji hrvatska još nije potpisala.

Da Hrvatska bude primljena u partnerstvo zemalja, ona najprije mora da ispuni uvijet, da ustabili sve svoje državne segmente: ekonomiju, gospodarstvo, politiku,..itd. Ista pravila vrijede za sve.

Kada će Hrvatska imati zastupnike u zajedničkom Evropskom parlamentu? To je pitanje: kad je kod nas sve slabija stabilnost u zemlji. A poduzeća gotovo da i ne postoje.

Također, prema istraživanju Hrvatske narodne banke (HNB), Hrvatska trenutačno ne udovoljava ni sa jednim gospodarskim kriterijem koje EU postavlja pred članice i kandidate.

PREDSJEDNIK UDRUGE "ŠTIT"
Branko Stojković

U Bjelovaru, 16.12.2004.

ŠTITONOŠA br. 6

2. sabor HDZ-a u Bjelovaru prošao je jadno

U petak 10. prosinca 2004., navečer u 19 sati započela je javna tribina HDZ-a, na kojoj je došlo oko 400ljudi. Uglavnom, ako se od toga broja oduzmu dva autobusa ljudi koji su došli kao pojačanje iz Zagreba. Ako se oduzmu specijalna i druga policija u civilu koja je bila nazočna na skupu HDZ-a, redari u plavim kišnjačama i oni plačeni ljudi iz privatnih osiguranja. Tko je onda nazočio skupu?

Ne treba zaboraviti dacijela bjelovarska policija je bila digna na noge. A grad je bio pod cijelom opsadom jake policije, koja je vrvila na svakom čošku. Dr. Ivo Sanader došao je iz Zagreba sa državnim kolima i šoferom, na automobiu, s registracijskim oznakama - na kojima je pisalo (samo) POLICIJA.

Za građane, bilo ovako ili onako, njima je sve svijedno, jer kažu; posljedica je napromjenjiva. Gotovo redovito posvemašnja ravnodušnost, okretanje očiju od svega što se najposrednije građana tiće. Kod Bjelovarčana, HDZ-e nije izazvao nikakvu reekciju, odnosno ni najmanje zanimanje za tu tribinu. No, i skup koji se održao, izgledao je vrlo jadno. Na skupu su gostovali Jadranka Kosor, Vladimir Šeks i Luka Bebić.

Lako je HDZ-u raditi tribine i skupove, kad su oni o državnom trošku. Naše "propalo" društvo sve to plaća. Na TV-u to sve izgleda drugačije, oni ljudi koji togledaj ništa ne sumnjaju. I šator vide kao da je pun građana. Imamo deset sportskih dvorana u Bjelovaru, one zjape prazne. A HDZ-e je podigao šator na otvorenom rukometnom igralištu. I to tako rečno u zimi? Naši pijanci, navikli su ići pod "kramarske" šatore.

Govor dr. Ive Sanadera zvučao je: da on nije ni na nebu ni na zemlji. Pametnim ljudima bi se gadilo.


Naša sudbina ovisi, doslovice, o tipu kakav je lajt-političar dr. Ivo Sanader. Povećava se broj kršenja zakona, oni ostaju nekažnjeni, pretvaramo se u sistem "antidemokracijskog zoantropa*". Kad vladajuća tijela provodepolitiku, koja se večini stanovništva protivi. Ljudi gube živce u dućanima, na šalterima, u prometu...

Mnogi građani u ništa više ne vjeruju, jer ne postoji nada u bolju budućnost. Sutrašnjica je sve više neizvjesna. Firme nestaju iz dana u dan, a ljudi postali su samo brojevi s kojima se manipulira. Vrijeme u kojem živimo je sablasno. Ostati bez posla nije ništa lakše. Dr. Ivo Sanader je na skupu pričao gluposti, kako je on osnivao 1991. godine ogranke HDZ-a po Njemačkoj. I kako je Jadranka Kosor zaslužila u ovoj izbornoj trci - predsjednica Republike Hrvatske, jer je ona "Hrvatska Majka Tereza".

Pitamo: Gdje su ti silni branitelji i obitelji koje nju podržavaju? Sila (mistifikacije) je u rukama onih ljudi, koji su već nekoliko puta na izborima prevarili i izdali građane. A i fingirali* izborne rezultate. Dr. Ivo Sanader i njegovih "400 hajduka" u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji kroje sudbinu 144.000 stanovnika.

Skupu su prisustvovali i neki prepoznatljivi doseljenici BiH-a, i Kosova, penzioneri i sirotinja koja je došla na pivo..Na skupu je bilo i daruvarskih i koprivničkih registracijskih oznaka. Što znači, nama iz susjednih županija,..itd. Na kraju skupa - procurile su bačve s pivom. Koga briga što je država pridana, i za što su ginule žrtve?

Srdžba prevarenog, izdanog i prodanog naroda je sve veća. U Bjelovaru je, nekada 1991. godine bilo najjaće uporište HDZ-a, a danas je jad i bijeda. Sve je palo, jer bilo je građeno na krivim temeljima. I što se sad "mrtvac" forsira, uz demostriranje policije?! Ljudi su shvatili politiku HDZ-a, i grijeh njenog podržavanja. HDZ+SDP=SKH. Dok se god iste laži uporno ponavljaju - što je to drugo, nego dresura? A i ljudi se slabo bune, niti traže posao, mnoge socijalne službe rade; Caritasi i javne kuhinje,...Iza čega se vlast krije?

PREDSJEDNIK POKRETA "ŠTIT"
Branko Stojković

U Bjelovaru, 11. prosinca 2004.

ŠTITONOŠA br. 5

Tko je 1989. izdao Hrvate?

Tek što su se iščupali iz Titovog komunističkog obruča, za predsjednika je izabran bivši Jugo-general dr. Franjo Tuđman, koji je imao tri mandata za predsjednika RH, treći mandat nije uspio dovršiti, jer je preminuo.

HRVATSKI MOŽDANI UDAR

Onda je poslije postao predsjednik RH, Stjepan Mesić, čovjek, koji je bio treća osoba kraj Tuđmana, u stvaranju "nove hrvatske države". Mesić sad treba dobiti i drugi mandat za predsjednika. Zato nije nikakvo iznenađenje što je predsjednikom postao upravo čovjek od kojeg se ne očekuje nikakve koristi...

HRVATSKA NA PSIHIJATRIJI

Po ustaljenoj političkoj metodi, održavaju se izbori za predsjednika države, svakih pet godina. Tako je u trku se dalo 15 kandidata za predsjednika Republike Hrvatske. U Hrvatskoj se vodi bespoštedan medijski rat. A analitičari i mediji već su predvidili Mesića kao totalnog pobjedničkog kandidata. Izgleda hrvatskim građanima treba staro-novi manipulator...

SIDROM U KINU "GORICA" BJELOVAR

Izborna kampanja dr. Ivića Pašalića za predsjedničkog kandidata RH, odigrala se je 8. prosinca 2004., u sali kina "Gorica" u Bjelovaru. Na tribini je Pašalić sebe predstavio kao zagovornika i sljedbenika ideologije dr. Franje Tuđmana, s predznakom i identitetom katoličkog mentaliteta. On je rekao da se napadaju sami temelji "novo-stvorene hrvatske države". I kako je Mesić samo "fikus" od predsjednika, a umiješan je u sve glavne kriminale... A za kandidatkinju Jadranku Kosor, rekao je da je raspuštenica bez muža. Ništa bolje nije prošla ni Đurđa Adlešić, gradonačelnica grada Bjelovara, koja se je isto kandidirala, da spašava svoju stranku HSLS, koja stane u jedan autobus. Eto toliko da se malo i ona slika. Pašalićev govor je bio suhoparan, kao po liniji - više je zvučao kao melankoličan*. No, on je spomenuo na tribini, kako je ogorčen, i kako je danas dopodne bio u Koprivnici, da je bio tamo bio i Mesić - a da je bilo toliko policije koja je blokirala cijeli grad. Na što su građani pa i neki novinari negodovali. Veliko je iznenađenje bilo kad je na tribini Pašalića samo došlo oko 50-tak ljudi. Na tribini su govorili Vinko Jelić-Balta i Milan Kovač, koji je spomenuo, da je inozemni dug Hrvatske već 33,5 milijarde dolara. A kao primjer spomenuo je (Rusiju) državu Ukrajinu, koja ima 51 milijun stanovnika, a dužna je 14 milijardi dolara, a već je panika u Narodnoj banci. Mi imamo nešto više od 4 milijuna stanovnika, a deset puta više smo dužni nego Ukrajina, i nitko ništa ne poduzima...

RAZUMJEVANJE VREMENA KOJE JE PRED NAMA

Zapamtite dobro riječi Branka Stojkovića, njegovo je pitanje: Kako to, da umjesto neki ljudi iz UDB-e, budu obuhvaćeni zakonom o Lustraciji te da i završe u zatvoru.
Bivšim članovima UDB-e omogućeno je da postanu "uglađeni" i "ugledni" veleposlanici, ministri, uspješni poslovni ljudi, pa čak i predsjednici države.

KAKVA JE TO ONDA BILA DEMOKRACIJA 1989. GODINE U HRVATSKOJ?

Interesantno je također spomenuti da su danas među najistaknutijim borcima za ljudska prava i slobode tiska, upravo ti nekadašnji suradnici i službenici Jugoslavenskih tajnih službi: UDB-e, KOS-a, OZN-e, SDB-a, SUP-a, SOV-e,..., itd.

U političkom vrhu Republike Hrvatske nalaze se dokazani agenti i špijuni: Josip Manolić, Josip Perković, Vladimir Šeks, Vice Vukojević, i drugi... Oni su još uvijek članovi Jugoslavenske mreže, i još rade po "ključu" Ivana Krajačića-Steve, koji su neprijatelji naroda.

OBAVJEŠTAJCI TITOVOG KOVA

Obavještajci su stvarali goleme arhive u 45-godišnjem sistemu SFRJ-a. Gdje je to? Ista UDB-a nalazi se u Hrvatskoj birokraciji. I mi to gledamo, kako se oni sastaju i dalje na Brijunima i drugim Titinim vilama. Kako nije onda ugrožena nacionalna sigurnost i budućnost Hrvatske? Kad Hrvatskom šefuju bivši članovi Saveza komunista, koji su, upravljali tim svim tajnim službama i špijunskim organizacijama.

IZGUBLJENIH 15 GODINA

I dalje isti ljudi su pri vlasti, i to ljudi: Iz propale ideologije - Ivica Račan, Stjepan Mesić,... Hrvatskom vlada UDB-a, KOS, i PETA KOLONA, a Hrvatski građani su samo talac veleizdaje.. Hrvatska ima kao novu pozornicu? Hrvatski građani dobro služe ovima koji "šibaju", koji drže uzde, pa sada stenju "pod novim jarmom".

KAKO SU KOMUNISTI POSTALI FAŠISTI?

Rasprodali su Hrvatske hotele, banke, poduzeća, otoke,..., i nacionalizmom se zaodjenuli. A bolesni narod sve to gleda, šuti,.., umjesto da im zavrnemo šiju.. Tuđman kaže da je pomirio Ustaše i Partizane, jesu li Hrvati zaboravili, kako su robijali na Golom otoku, Staroj Gradišci i drugim kaznionicama?...

ROBLJE ISPRANOG MOZGA

Tito je postao ikona. A njegovi komunisti: Dušan Bilanžić koji je u II. svjetskom ratu, dao poubijati Hrvate po Koprivnici, Josip Manolić u Bjelovaru, Franjo Tuđman u Čazmi, Vladimir Bakarić na Blajburgu, Janko Bobetko na Baniji..,i tako redom. Bivša UDB-a i danas proganja hrvatske disidente*. Postoje dokumenti kako je UDB-a iskoristila "Domovinski rat" da pobije sve prave Hrvate, koji su nešto značili.., Antu Paradžika, Miru Barešića, Blaža Kraljevića, ...i dr.

NEKE POVIJESNE PORUKE

Tuđman je javno rekao prije nego što je umro - "da će Hrvatski narod ponovo završiti na Blajburgu".

UDB-o mafija sve je redom opljačkala i uništila, te uvukla se u Crkvu. Sve su to "sinovi" UDB-e, koji programirano lažu i uništavaju Hrvatski narod. Govore da imaju program, a nemaju ga ...

PREDSJEDNIK POKRETA "ŠTIT"
Branko Stojković

U Bjelovaru, 09.12.2004.

ŠTITONOŠA br. 4

Za ovakvu državu ne isplati se boriti i raditi?!

Pitamo se: koji su ovdje autoriteti u Hrvatskoj, i tko vodi ovo društvo? Dr. Ivo Sanader sadašnji predsjednik Vlade RH, je 1989. godine uz dr. Franju Tuđmana širio "ratni vihor" propagandu protiv Srba. Sanader je 15. 11. 2004. otputovao u Beograd na poslovni ručak i potpisanje sporazuma s Vladom Srbije i Crne Gore. Nakon 15 godina Sanader je taj koji nas miri i potpisuje ugovor: o vraćanju imovine Srbima u Hrvatskoj, sva prava i status kao nacionalne manjine, pitanje sukcesije*, imovinskih prava i problema oko nestalih 1189 osoba - Srba. Sanader je potpisao sporazum o boljoj suradnji i zaštiti.

Moramo se prisjetiti kako je dr. Ivo Sanader sudjelovao u genocidu kad je u vojno-redarstvenoj akciji oslobođenja "Oluja" prvi uz Tuđmana na Kninskoj tvrđavi podigli hrvatsku zastavu, odnosno kako su se srba riješili. Tuđmanova povijest je puna događanja koja potvrđuje dijagoliziranu* politiku HDZ-a i rimokatoliške crkve. To je najbolja ilustracija stoljetne netrpljivosti: "jedan dio srba ćemo pobiti, a ostale ćemo preseliti, a one lojalne ćemo prekrstiti na katoličku vjeru".

Na završetku 20. stoljeća, nema nigdje u Europi država koja je tako "etnički čista", stvorena kao što je Hrvatska - iz koje je iselilo 460.000 Srba. I Tuđman nas je vodio kroz rat i mrak. A mi građani i dalje gledamo na državnoj televiziji (HRT) smeće i kopiranu prošlost. Prikazuju nam se godišnjece Vukovara (18. 11. 1991. - 18. 11. 2004.), Dubrovnika, Borova Sela, ... itd. pokolja. Palenje svijeća, polaganje vijenaca i rezanje vrpci... A u unutrašnjosti države i dalje pljačke, ubojstva, kriminal, korupcija... i dr.

Kakva je to država koja pljačka vlasiti narod? A za vrijeme rata protiv Srba i Muslimana Tuđman je pregovarao 47 puta sa Slobodanom Miloševićem. HDZ je prodavao naftu Srbima, koji su s tom naftom u tenkovima rušili hrvatske kuće u BiH. Pola zastupnika u Saboru RH i ministara u Vladi su ratni profiteri. Tuđman je sklapao tajne dogovore s Miloševićem na štetu Hrvatske. A današnja Vlada razmatra ublaživanje Zakona o nula promila alkohola.

Ministar policije Marijan Mlinarić provodi MUP-ovu akciju "Gdje vam je novčanik", hvata sitne džepare po tramvaju. Zar, poslije ovake bijede u Hrvatskoj, građani imaju novčanik? Čak više od 50 % Hrvata nema ni ono najosnovnije za život. Mnogi građani ne rade. Narod kao da živi u pustinji. I odlazak u Haag hrvatskih generala i bojovnika, predstavlja definitivno krah hrvatskog državnog vodstva i politike. Unatoč svim obećanjima, da Hrvatska neće izručivati svoje ratne heroje - ona je ipak to učinila. Dok je u državi unutarnji razdor, negativne snage slobodno kolaju. Velika je korupcija u policiji i pravosuđu...

Za ovakvu državu se ne isplati boriti - raditi, jer u njoj su povlašteni sami neradnici i paraziti. Iz državnog proračuna izdvaja se ogromni novac za plaće: 400.000 birokrata, 22.000 invalida NOB-a, 33.000 lažnih invalida Domovinskog rata, 1.100.000 umirovljenika i invalida, 100.000 svećenika (plaće i penzije), gradnje i obnove vjerskih objekata, 240.000 časnika HV-a, 40.000 policajaca, 200.000 socijalnih naknada, 300.000 naknada za ravojačene branitelje, ... itd.

Predsjednik Pokreta "ŠTIT":
Branko Stojković

U Bjelovaru, 20. 11. 2004.

ŠTITONOŠA br. 3

Predsjednik Mesić nas je isto prevario

Mi i dalje krijemo sve lopove u našem društvu, jer vlast je ta koja ništa ne poduzima da prekršitelji zakona odgovaraju. Sve je određeno politički. Mesić kao predsjednik države izbjegava da sagleda kako hrvatski građani žive, nego on tu i tamo izbaci kakav vic, pri kojem se često puk smije, glasno ili prigušeno...

Zašto je Mesić izbjegao građane Bjelovarsko-bilogorske županije i nije se susreo s njima na kavi, kako je to nekoliko puta učinio prije izbora - parolom "S predsjednikom na kavi". Zasad u Hrvatskoj su cigani najzadovoljniji što imaju predskednika Republike Hrvatske - Roma. Zapravo mi građani stvarno neznamo koje je pravo ime našeg predsjednika Mesića. Kada je Mesić bio u partizanima zvao se Stevan, pa onda Stevo, a poslije kada se je popeo malo više na vlast u SFRJ zvao se Stjepan, pa onda sada se zove Stipe...

Bez obzira što se radi manipuliranje s imenom, od Mesićevog brbljanja građani ne mogu živjeti. Josip Broz Tito je bio zločinac, on je stvorio takve ljudske izrode kao što su: Tuđman, Račan, Mesić, ... i drugi, koji desetljećima lažu hrvatski narod, narod sve teže živi u neimaštini. Danas vidimo da tu nikakvog "Domovinskog rata" nije ni bilo, da se je tu radilo o običnoj borbi za vlast. Ono što se stvarno desilo - ne vidimo, na to smo neosjetljivi i to ne registriramo, da je to bio građanski obračun, građanski rat, u kojemu su i popovi odigrali svoju ulogu.

Komunisti su opet na vlasti, a to predstavlja "jednu poruku" historije da su to barabe i banditi, koji su doveli Hrvatsku u slom. Što je Sabor RH, kada ga je Vladimir Šeks privatizirao sa svojim "peto mandašima". Vlada se izmjenjuju, a nezna se koja je nakaradnija. Taj povijesni falsifikat* kojim se želi i dalje održavati na vlasti "simbolikom", je bahata i prijevarna diktatura... Rat se je najviše isplatio profiterima.

Kamo ide ovakva Hrvatska? Svaki dan slušamo u vijestima o ozbiljnim problemima i tokantnim događanjima. A osobna sigurnost građana sve je više upitna. Crne kronike su pune i bacio bombu ili se s bombom raznesao. Pucao na učenike i nastavnika u školi. Iskoristili trenutak nepažnje, opljačkali banku, kladionicu, benzinsku postaju. Ili oteli djecu u pola bijelog dana... Dok s druge strane religija podupire nacionalizam, šovinizam, fašizam, ... itd. Crkva zataškava pedofiliju i svećenike koji optuženi su za poticanje genocida. HDZ-ova Vlada opet progoni i špijunira novinare. Ministar Andrija Hebrang je tužio "Magistru Justitiju", zbog toga što ga je prikazala na svojim plakatim kao Pinocchija.

A Miomir i Tatjana Žužul podnijeli su tužbu protiv Index.hr, Večernjeg lista i Slobodne Dalmacije zbog klevete. POA je ispitivala protuzakonito četiri sata novinarku. Protiv državnih dužnosnika nitko ne niže optužnicu za teške pronevjere, za pljačke novca u milijunskim iznosima. Obične građane se samo proganja.

No, zatvor "u Hrvatskoj slobodi" za njih je sve češći. Bjelovar je ovih dana oglašen na sva medijska zvona - kako je najveća sramota Sabora RH, tj. cijeloga državnog sustava u Hrvatskoj da u Bjelovaru ne izdržavanje kazne zatvora još čeka oko 14.000 građana. Ovih je dana dotičnu kaznionicu posjetila RTL Televizija, gdje je dozvoljeno snimanje i razgovor s zatvorenicima. Hrvatska je postala tamnica jer u njoj još čeka 100.000 ljudi na izdržavanje kazne. Dok je od uspostave nove države Hrvatske od 1989. - 2004. godine prošlo kroz "hrvatske kaznionice" preko pola milijuna građana.

Hrvatska je pred raspadom, nastupila je - sloboda iza rešetaka. Velika je to statistička brojka od cjelokupnog hrvatskog stanovništva 4.350.000 stanovnika. Ponovo je Hrvatska na rubu općeg građanskog rata. Ako se analizira ovih zadnjih 15. godina, ništa pametno u Hrvatskoj se nij događalo.

Predsjednik Pokreta "ŠTIT":
Branko Stojković

U Bjelovaru, 19. 11. 2004.

ŠTITONOŠA br. 1

Je li racionalno* prihvatiti ograničenja, od države koja nema cilj.

Samo uzajamnom zaštitom možemo riješiti sve probleme. Svjesni smo vremena u kojem živimo; kriminal, korupcija, nepravda, netolerancija, robovlasničko društvo... Imajući na umu opasnosti od toga da pod krinkom demokracije i kapitalizma doživljavate, bol, patnje i frustracije. Ljudi danas ne mogu rješavati svoje pravne sporove, jer pravedni sustav države je u rukama sudaca koji sude po vlastitom izboru.

Da bi se cjelokupna situacija promijenila potrebno je samo malo zajedništva, optimizma i inteligencije. Nemojmo biti ljudi koji se samo tužimo, a ništa ne poduzimamo - da stvorimo akciju. Udruga građana za ostvarenje i praćenje građanskih prava "ŠTIT" - Bjelovar, razlikuje se od drugih alternativa koje se nude - a lažne su.

ŠTIT je počeo sa svojim djelovanjem na pragu 21. stoljeća, ili bolje rečeno 3-ećeg Milenijuma, a njegova cijena je i danas proganjanje, od neistomišljenika. ŠTIT je počeo sa svojim djelovanjem kako bi pružio hrvatskom narodu bolju i kvalitetniju egzistenciju od ove dosadašnje. Bez sumnje mogli bi se razviti do najveće pravedne sile, pokreta, ukoliko se i Vi priključite i podržite nas.

Stoga smo odlučni javnosti prestaviti ŠTIT-ov program, i potaknuti građane na promjene. Zapitajmo se dokle ćemo svi zajedno tolerirati okolnosti u kojima živimo? Država ne čini ništa. Ona je nominacija* na papiru. Iz toga proizlazi pitanje: Postoji li Hrvatska? Često puta i u javnosti možemo čuti kako građani govore: "I druge države imaju mafiju, a naša mafija ima državu". Zar, to nije odgovor na pitanje - postoji li uopće pravna država.

Godinama nameću nam se lideri koji sebe nazivaju političarima, premijerima, predsjednicima, zastupnicima, svećenicima, kardinalima, direktorima, braćom i sestrama... A prodali su dobra načela, za mali zemaljski darak, i još se usude kleknuti pred oltarom da se Bogu mole, a grijesi Babilonski do neba ih zovu. Ustrajni su u zabludama, dok ti isti ništa ne čine za boljitak Vaših sinova, kćeri, obitelji, nego kroz medije sve izvrću i manipuliraju - Lažu.

Taj obrazac oni godinama vrte, zato nema među građanima povjerenja - zbog ugovora s đavlom. Građani su stavljeni pred zid prisile, bez posredovanja onih koji sebe zovu država. Takva država krši prava, ona je odgovorna, pa je stoga imanentna* nemoralna. A i mi postajemo amoralno društvo, gdje nameće nam se promiskuitet*, droga, alkohol i cigarete... No, nameće nam se sve ono što nevalja.

Dužnosnici u ustanovama, kroz takav edukacijski sistem planirano pretvaraju čovjeka u poslušnu ovcu podložnu političkoj i vjerskoj manipulaciji. Kod nas u Hrvatskoj uvijek se čini, kako se država može ponovo uvesti i učiniti je poželjnom s istim ljudima. Ne, to je latergični* optimizam, u kojem nedostaje zrelosti. Taj lijek je gori od bolesti. Državu treba izmisliti. Na taj način se neće moći održati država skorojevića koja služi za dobrobit "njih" pojedinaca na vlasti, a ne država koja postoji zbog dobrobiti svih njenih građana.

Takva Hrvatska kao još mlada, ona je odumrla, jer iznjedrena je od pljačkaša, tkz. tajkuna, mafije, partikracije... Birokracija se nameće i kroji nam budućnost, porezima, rentama, carinama, prirezima, itd. Birokracija ne pita kako građani žive, da li imaju posla, i kako se njihova djeca školuju. Kao što je poznato, u krizi, vlada malodušnost, lutajuća egzistencija čovjeka, u tom kovitlacu tonu cijele obitelji. Zar smo stvarno 90-ih godina išli u demokraciju, zar smo zaboravili htjenja da živimo kao normalni ljudi?

U Rumunjskoj u prosincu 1989. godine, streljani su rumunjski diktator Nicolae Ceauseco i njegova žena Elena. Njihov život završio je pod plotom. Sve istočno-europske demokracije, tj. revolucije, prošle su na sličan način. Tako je raspadom Jugoslavije, Republika Hrvatska izašla iz konfederacije i stekla vlastiti suverenitet. Svi su u tome vidjeli osvit demokracije, makar i u krvi, taj izlazak iz starog svijeta da bude - što dalje. Za sve su krivi komunisti, koji su ponovo sve prevarili. Kako su oni odjednom postali fašisti, odnosno prihvatili ideologiju protiv koje su se borili? I sada oni pričaju drugu priču. U toj komunističkoj frakciji, međusobnom ratu, bio je uvučen u krvoprolića i hrvatski narod. Komunisti koji su rušili komunizam, a ne sebe same, oni stvorili su nacionalizam, zbog kojega mnogi su platili glavom. U tom ratu na balkanu pomogao je SAD-e i njezin predsjednik Bill Clinton, koji je ovih dana hospitaliziran u bolnici, kao srčani bolesnik, gdje je podvrgnut operaciji.

Udruga "ŠTIT" znade cijeniti duboki osjećaj naroda, sačuvati naše planine, more, šume i polja... Mi znademo se suprotstaviti antinarodnoj politici - stvoriti duhovni i fizički štit. Pitamo: Što je Domovinski rat ostavio za sobom, gdje je završio novac od naših iseljenika koji su dali za Hrvatsku, po koji put je hrvatski narod prevaren? Cijenu opet plaća narod. Oni koji čine zločine pokušavaju revidirati* pravdu.

U Hrvatskoj još uvijek se vodi hladan rat između Ustaša i Partizana, i to preko leđa naroda. Kuda to nas građane vodi? Sa entuzijastičnim stavom u našem srcu, pozivamo Vas da se uključite barem u malo dublje razmišljanje o situaciji u kojoj se nalazimo i samostalno nađete rješenje, jer Vi ste ti koji odlučujete o svojoj sudbini. U Hrvatskoj se ne poštuje čovjek, njegov rad, ni njegova privatnost, kao ni obitelj. Socijalni status građana je sve gori. Ako šutite, i Vi im onda odobravate ono što oni rade, normalno je da oni to čine, što čine. Svaka i najmanja potpora ŠTIT-u, podupirete stvarnu viziju promjene na dobrobit Vaše i naše djece: bez promiskuiteta*, (nesreće), droge, alkohola, cigareta i svih ostalih štetnih elemenata koji čine naše društvo nestabilnim i bez budućnosti.

Svaki "Štitonoša" će silom štititi njihova prava. Nećemo više uvoziti tuđu hranu, neće na nama švercati, biti ćemo bez nepotrebnog zagađenja na kojem se obogaćuju svjetski monopoli: bez korupcije i nepravde. Da, Europska unija sa našom kvalitetom i našim proizvodima. Uložit ćemo trud u razvoj proizvodnje, ekološki čistog zavičaja, pravne i razvijene Hrvatske za Vas i naše buduće naraštaje. Zajednički iziđimo iz ovoga zatrovanog i zaraženog kruga. Zajednički pokažimo da se može sve učiniti puno bolje. Uzdignite glavu gore i ruke - u pozdravu "ŠTIT-a". I Bog će vas sačuvati.

Država nije samo da joj plaćamo poreze, ili da se u ratu za nju borimo, i slično, država mora biti građanima servis, i omogućiti im bolji i lakši život. Ljudi u svijetu bore se za dostojanstvo, grade moderne kuće i zgrade, njihov moto je; što više potroši, a mi stalno oskudjevamo, a šparamo. Živimo u starim zdanjima, tj. kućama, koje se napravljene čak i prije nekoliko stoljeća. Vani u svijetu ljudi grade moderne kuće sa puno svjetla i prirodne topline, uljepšavaju svoj životni ambijent, a kod nas još se živi u bunkerima, sličnim onima iz prvobitne zajednice - špiljama.

Sve zbog toga što se takvim "bogovima" pokoravamo, služimo im, i od njih strepimo... Dok oni žive u dvorcima, koje se sagradile i platile Vaše ruke, odnosno to je sve od nas opljačkano. Ljudska prava i građanske slobode u hrvatskoj ne postoje, te one se svakodnevno strahovito krše. Kao što smo rekli; pokorno šutenje je "ugovor s đavlom", i njegovom upravom. Na to se svakodnevno svikavamo, na tkvo življenje u prokletstvu.

Sabor je kao beogradski "buvljak", tržnica, na kojoj se trguje sa svim nakaradama. Sabor je nacionalna sramota. Postoji kvaliteta samo treba za njom posegnuti, a dokaz je i ovaj letak, koje svako domaćinstvo treba pročitati, tj. pokazati ga i drugima, koji lijepo opisuje državu, koja uopće ne postoji. Razmislimo na trenutak o tome, da se ostvari država kakva stvarno treba biti. Ta namjera uma, i pomoć može doći od Vas, jer sada je vrijeme, da se ispuni.

I vaša "nevidljiva ruka" može nama pomoći, na lokalnim izborima a i državnima, koji sada idu. Glasajte za naše; nezavisne "Štitove" liste, za njenog kandidata i nositelja Branka Stojkovića, i nećete pogriješiti. Možete se i vi kandidirati na izbornim na našim listama. Dakle, zaokružite uvijek naš listić - dajte glas za istinu. I rezultati će doći. ŠTIT-u možete pomoći i na taj način, da fotokopirate i umnožavate štitove materijale, odnosno sudjelujete u njegovoj kampanji, tj. širite tu ideju. Nemojte čekati, uključite se u našu Udrugu, iskoristite vaše znanje, i utječite na ovakvu situaciju. Pogledajte kako smo mi "Štitonoše" postali, i što nas održava. Što nam daje vjeru?

Zaštita i promicanje ljudskih prava smatraju se gospodarskim dobrom kojim nas treba opskrbiti tržište, baš kao i drugom važnom robom kao što su hrana i odjeća. Svaki građanin ima pravo na zaštitu države, ali on je nema, iako na papiru postoji široka lepeza zaštite, ta raspodjela - opet kažemo lažna je. Građani ne dobivaju ništa besplatno, oni sve to plaćaju, a od tih svih mogućnosti ništa ne dobivaju. Gdje je novac od građana?

Zašto postoje oni koji na državnim jaslama dobivaju debele plaće. I zašto ih mi građani plaćamo? Osim toga, "bogataši" mogu sebi kupiti različite stupove zaštite u; Mirovinsko invalidskim fondovima, Sekuratiti i zaštitarske službe, i dr. Država sve usluge skupo naplaćuje od; spomeničkih renti, parkiranja vozila, itd. Nama ne trebaju institucije koje uzimaju samo novac. Razuzdana gomila činovnika koja žari i pali po uredima gradova i sela... Ta nekolicina birokrata razdire gomilu, s obrazloženjem, da kažnjava nevin narod. Umjesto da pomaže prilikom zaposlenja i otvaranja novih radnih mjesta, ljude izbacuju van na cestu.

Zašto sada država plaća naplate za obeštećenja u Domovinskom ratu, a počinitelji zločina nalaze se na slobodi? Sada bi bilo najiskrenije stajalište, da se proglasi opće izvanredno stanje u državi. Mnogi primjeri se ne uklapaju u funkcioniranje države, kao npr; čudno je da se država sufinancira od "kocke", igara na sreću, lutrije, kažnjavanjem građana, donesenim zakonima u Saboru i drugo... Jasno je da takva država pokazuje - da je u zabludi, koliko kao takva krši prava, i koliko druge spečava da ih promiču. Kako takva država može povređivati ljudska prava? Ta su prava tako čvrsta i dalekosežna da se postavlja pitanje što država i njeni dužnosnici smiju činiti, i mogu li uopće išta činiti.

PREDSJEDNIK UDRUGE "ŠTIT"
Branko Stojković

U Bjelovaru, 06.9.2004.