CROSTOJKOVIC

ŠTITONOŠA br. 7

RASPAD HRVATSKE PRED VRATIMA EVROPE

Kako i s kim bi se hrvatska privreda trebala sad najbrže povezati kako bi preskočila sve širi jaz što je dijeli od suvremenog i znanstvenog svijeta.

Bez obzira na to kakve su diplomatske mogućnosti da se uključimo u "Evropsku uniju", ne možemo biti izvan tehnološke Evrope.

Hrvatsko društveni privredni ambijent opterečen je još mnogim političkim predrasudima i barijerama.

No, put u "Evropsku uniju" treba voditi bez iluzija da se učlanjenjem u EU rješava naša tehnološka zaostalost, te da ćemo time dobiti neke projekte i novce iz zajedničkih "Evropskih fondova".

U Evropi biti ćemo najtjesnije vezani uz trgovinsku razmjenu i cirkulaciju ljudima i idejama, uz to morat ćemo joj pridonositi. Neradnici Evropi ne trebaju.

Kroz tržišnu orjentaciju i interese radnih poduzetnika, samo tako stvarat će se organizacija ekonomskog instrumentarija - koji će biti Evropski.

Evropska nija, nije više tako lak partner, iako s pravom ona zahtjeva norme i principe. Ili bolje rečeno određene ciljeve.

Zapad neće rješavati naše probleme: nezaposlenost, sve je to mnogo slikovitije i ilustriranije statističkim podacima.

Hrvatska je veliki uvoznik, i to svih proizvoda, a ponajviše hrane. U tom pogledu nemožemo se usporediti, ni pohvaliti sa našim izvozom. Kako da se prilagodimo, a još uvijek je u Hrvatskoj koji neće raditi.

Hrvatska ne može pratiti nove revolucijonarne trendove, i tehnološke metode. Koliko je takvo evropsko "stizanje i prestizanje" održivo, i novi, kvalitetniji, skok u nagrađivanju produktivnosti rada? I usmjeriti se na pravce razvoja, od svih grana industrije.

U Evropskoj uniji nema igre skrivača, između korupcije i policije... A što je još gore, igralo bi se na pogrešnu kartu.

Evropske su integracije pojam koji u hrvatskom jeziku obuhvaća sve pravce institucionalne, gospodarske, političke,.., u suradnji i integraciji država na evropskom kontinentu.

Ta ideja o jednoj Evropi javila se je u različitim oblicima tijekom povijesti. Evropska je unija udruženje država koje rade na postizanju zajedničkih ciljeva, definiranih u Ugovoru koji hrvatska još nije potpisala.

Da Hrvatska bude primljena u partnerstvo zemalja, ona najprije mora da ispuni uvijet, da ustabili sve svoje državne segmente: ekonomiju, gospodarstvo, politiku,..itd. Ista pravila vrijede za sve.

Kada će Hrvatska imati zastupnike u zajedničkom Evropskom parlamentu? To je pitanje: kad je kod nas sve slabija stabilnost u zemlji. A poduzeća gotovo da i ne postoje.

Također, prema istraživanju Hrvatske narodne banke (HNB), Hrvatska trenutačno ne udovoljava ni sa jednim gospodarskim kriterijem koje EU postavlja pred članice i kandidate.

PREDSJEDNIK UDRUGE "ŠTIT"
Branko Stojković

U Bjelovaru, 16.12.2004.